{"id":676,"date":"2026-09-04T08:01:21","date_gmt":"2026-09-04T08:01:21","guid":{"rendered":"https:\/\/kapitalupokretu.rs\/?p=676"},"modified":"2026-09-11T05:47:09","modified_gmt":"2026-09-11T05:47:09","slug":"zasto-generacija-z-vise-ne-veruje-bankarskim-salterima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kapitalupokretu.rs\/index.php\/2026\/09\/04\/zasto-generacija-z-vise-ne-veruje-bankarskim-salterima\/","title":{"rendered":"Za\u0161to generacija Z vi\u0161e ne veruje bankarskim \u0161alterima?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dok starije generacije i dalje mirno \u010dekaju u redovima ispred \u0161tedionica i veruju u mit o \u201esigurnom novcu u banci\u201c, generacija Z ,ro\u0111eni od sredine devedesetih do 2010. godine, pred sobom ima potpuno druga\u010diji ekonomski univerzum. Za njih je pasivna \u0161tednja prevazi\u0111en koncept, a bankarski \u0161alter simbol ekonomske stagnacije. U eri u kojoj inflacija jede vrednost novca, mladi ljudi sve \u010de\u0161\u0107e \u0161irom Srbije biraju preokret, odnosno prelazak sa pasivnog \u010dekanja na pametno, digitalno investiranje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Finansijski svet u kom su odrasli njihovi roditelji za njih je na izdisaju jer model uspeha koji podrazumeva zaposlenje, prepu\u0161tanje sudbine dr\u017eavnom penzionom sistemu i sakupljanje minijaturne kamate na klasi\u010dnoj \u0161tednji, za njih nije atraktivan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upravo na to upozoravaju i doma\u0107i finansijski stru\u010dnjaci, me\u0111u kojima je i Sr\u0111an Maleti\u0107, izvr\u0161ni direktor dru\u0161tva za upravljanje investicionim fondovima Intesa Invest i predsednik grupacije dru\u0161tava za upravljanje investicionim fondovima u PKS. Njegova maksima da je \u201eu dinami\u010dnim vremenima rizik investirati, ali je isto tako rizik i ne investirati\u201c postala je osnovna premisa nove ekonomske filozofije mladih jer generacija Z ne \u017eeli vi\u0161e da pasivno posmatra kako im inflacija topi prve zara\u0111ene plate ve\u0107 da njihov kapital bude u pokretu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Najve\u0107i kapital mladih nije novac, ve\u0107 vreme<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tu sintagmu ponovio je i za podkast \u201cKapital u pokretu\u201d, govore\u0107i o srpskoj industriji investicionih fondova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">-Kapital u pokretu svakako je dinami\u010dna kategorija. Kod investicionih fondova potrebno je stalno ulagati sredstva. Volimo da ka\u017eemo da je rizik investirati, ali je isto tako rizik i ne investirati. Mislim da je veoma va\u017eno biti investiran, posebno u dinami\u010dnim vremenima u kojima se okolnosti menjaju gotovo na dnevnom nivou. To se posebno odnosi na mlade, Mislim daih sve vi\u0161e ima i u Srbiji iako nismo pravili istra\u017eivanje ta\u010dno koliko imamo investitora iz Z generacije, ali rekao bih da \u0161to pre po\u010dnete da investirate, to \u0107ete, bolje pro\u0107i. Ovi fondovi su zanimljivi mladima, jer ne zahtevaju veliki po\u010detni kapital. Ulaganje je mogu\u0107e zapo\u010deti manjim iznosima, koji se zatim redovno upla\u0107uju.Du\u017eina perioda ulaganja va\u017ena je zbog efekta reinvestiranja ostvarenih prinosa, ali i zbog produ\u017eavanja \u017eivotnog veka stanovni\u0161tva.\u0160to pre po\u010dnete da investirate, bolje \u0107ete pro\u0107i. \u017divotni vek se produ\u017eava, dok u penziju odlazimo pribli\u017eno u isto vreme. To zna\u010di da nam je potrebno vi\u0161e finansijskih sredstava koja \u0107e podr\u017eati \u017eivot nakon odlaska u penziju-obja\u0161njava Maleti\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107a zabluda sa kojom se mladi susre\u0107u jeste uverenje da je svet investicija rezervisan samo za milionere u odelima. Investicioni fondovi su kreirani upravo sa ciljem da sru\u0161e taj zid. Funkcioni\u0161u\u0107i po principu udru\u017eivanja kapitala velikog broja malih ulaga\u010da, ovi fondovi omogu\u0107avaju svakome da postane igra\u010d na globalnom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za generaciju koja je odrasla na aplikacijama i digitalnim servisima, pokretanje trajnog naloga za investicioni fond je prirodan korak. Umesto kupovine kriptovaluta na neregulisanim i rizi\u010dnim platformama, doma\u0107i investicioni fondovi nude mladima legalan, regulisan i pristupa\u010dan ulaz na berzu. Mo\u017ee se po\u010deti sa simboli\u010dnim mese\u010dnim iznosima, prilago\u0111enim studentskom d\u017eeparcu ili prvoj po\u010detni\u010dkoj plati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">-Mla\u0111e investitore prvenstveno zanimaju fleksibilnost, jednostavnost i mogu\u0107nost ulaganja putem digitalnih kanala, bez odlaska u poslovnicu dru\u0161tva za upravljanje ili kod distributera. Oni \u017eele da sve, ako je mogu\u0107e, rade putem aplikacija. Va\u017eni su im fleksibilnost ulaganja i digitalni pristup-ka\u017ee Maleti\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ipak, kod ove generacije postoje i zablude posebno u uverenju da je svet investicija rezervisan samo za milionere u odelima. Investicioni fondovi su kreirani upravo sa ciljem da sru\u0161e taj zid. Funkcioni\u0161u\u0107i po principu udru\u017eivanja kapitala velikog broja malih ulaga\u010da, ovi fondovi omogu\u0107avaju svakome da postane igra\u010d na globalnom tr\u017ei\u0161tu. Za generaciju koja je odrasla na aplikacijama i digitalnim servisima, pokretanje trajnog naloga za investicioni fond je prirodan korak. Umesto kupovine kriptovaluta na neregulisanim i rizi\u010dnim platformama, doma\u0107i investicioni fondovi nude mladima legalan, regulisan i pristupa\u010dan ulaz na berzu. Mo\u017ee se po\u010deti sa simboli\u010dnim mese\u010dnim iznosima, prilago\u0111enim studentskom d\u017eeparcu ili prvoj po\u010detni\u010dkoj plati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Finansijska emancipacija kao stil \u017eivota<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upravo ta nedovoljna informisanost jednog dela mladih da u\u0111u u ovaj svet je signal da treba u Srbiji da se krene intenzivnije u njihovu edukaciji i finansisko opismenjavane. To bi dovelo i do znanja o prednostima investicionih fondova.Sr\u0111an Maleti\u0107, izvr\u0161ni direktor kompanije Intesa Invest i predsednik Udru\u017eenja dru\u0161tava za upravljanje investicionim fondovima navodi da ih ima dosta ali pet su najzna\u010dajnija.<br>-Prva velika prednost investicionih fondova je diversifikacija. \u010cak i ulaganjem manjeg iznosa gra\u0111anin posredno sti\u010de izlo\u017eenost velikom broju razli\u010ditih finansijskih instrumenata koje fond ima u svom portfoliju. Ulaganjem i malog iznosa novca sti\u010dete veoma veliku diversifikaciju koju ima ceo fond. Druga prednost je jednostavnost. Nakon pristupanja odre\u0111enom fondu, naredne uplate i pra\u0107enje ulaganja mogu se obavljati putem mobilne aplikacije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tre\u0107a su fleksibilnost i likvidnost. Kada investitoru zatreba deo ulo\u017eenih sredstava, on mo\u017ee da podnese zahtev za isplatu samo potrebnog iznosa, bez nu\u017ene prodaje \u010ditavog ulaganja i bez gubitka prinosa ostvarenog do tog trenutka. Vrednost isplate, naravno, zavisi od tada\u0161nje vrednosti investicionih jedinica.\u010cetvrta prednost je lak\u0161i pristup tr\u017ei\u0161tu kapitala. Ulaganjem u jedan fond investitor mo\u017ee posredno dobiti izlo\u017eenost velikom broju akcija, obveznica, berzanskih fondova, depozita ili drugih instrumenata, u zavisnosti od politike konkretnog fonda.Peta su tro\u0161kovi, koji neretko mogu biti konkurentniji u odnosu na samostalno pojedina\u010dno ulaganje na berzama. Smatram da je za sve, a posebno za mlade ljude, dobro da po\u010dnu sa ulaganjem \u0161to ranije. Jedan od dobrih na\u010dina jeste ulaganje u investicione fondove putem trajnih naloga- zaklju\u010duje Maleti\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ono \u0161to generacija Z ima, a stariji investitori o\u010dajni\u010dki pri\u017eeljkuju, jeste vreme. Finansijska matematika poseduje tajno oru\u017eje koje se zove slo\u017eena kamata, proces gde zara\u0111eni profit stvara novi kroz godine. \u0160to ranije pojedinac po\u010dne da odvaja makar i minimalne sume, to vi\u0161e vremena daje svom novcu da eksponencijalno raste. Dugoro\u010dni horizont od dve ili tri decenije daje mladima luksuz da preuzmu kontrolisani rizik. Dok kratkoro\u010dne krize na svetskim berzama mogu upla\u0161iti starije ulaga\u010de, za mlade su ti padovi zapravo \u201erasprodaja\u201c, idealna prilika da kupe jeftinije i profitiraju kada se tr\u017ei\u0161te oporavi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na kraju, ovaj ekonomski reset nije samo pri\u010da o aplikacijama, procentima i prinosima. To je pri\u010da o mentalitetu. Preuzimanjem kontrole nad sopstvenim finansijama kroz investicione fondove, mladi ljudi prestaju da budu pasivni posmatra\u010di ekonomske krize. Oni postaju arhitekte sopstvene finansijske slobode, dokazuju\u0107i da za upravljanje kapitalom vi\u0161e nije potreban bankarski \u0161alter \u2013 dovoljna je svest o sopstvenoj budu\u0107nosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok starije generacije i dalje mirno \u010dekaju u redovima ispred \u0161tedionica i veruju u mit o \u201esigurnom novcu u banci\u201c, generacija Z ,ro\u0111eni od sredine devedesetih<span class=\"excerpt-hellip\"> [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":677,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[135,70,136],"class_list":["post-676","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-investitor-pocetnik","tag-generacija-z","tag-investicioni-fondovi","tag-investiranje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kapitalupokretu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/676","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kapitalupokretu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kapitalupokretu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kapitalupokretu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kapitalupokretu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=676"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/kapitalupokretu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/676\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":807,"href":"https:\/\/kapitalupokretu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/676\/revisions\/807"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kapitalupokretu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/677"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kapitalupokretu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=676"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kapitalupokretu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=676"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kapitalupokretu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=676"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}